Aktualni trendovi na tržištu nekretnina u Hrvatskoj
Globalna pandemija koronavirusa u kratkom je vremenu promijenila načine života ljudi, a promjene donosi i na tržištu nekretnina.
Kvaliteta života u izolaciji za vrijeme pandemije bitno se razlikovala za ljude koji su to vrijeme morali provoditi u stanovima i za one koji žive u kućama s dvorištima i vrtovima. To je oživjelo interes za kupovinu kuća i zemljišta za njihovu gradnju izvan gradskih središta.
Uz pandemija koronavirusa potres u Zagrebu drugi je važan faktor koji utječe na trendove u kupovini nekretnina prije svega u glavnom gradu. Stariji stanovi u centru više nisu toliko poželjni dok raste intetes za novogradnjom i općenito kvalitetnom gradnjom.
Zbog potpunog zaustavljanja velikog broja aktivnosti u drugom kvartalu kao i prateće ekonomske krize na tržištu je došlo do određenog usporavanja u dinamici, ali ne i do očekivane značajne korekcije cijena.
S otključavanjem gospodarstva nakon karantene interes za nekretninama ponovno je porastao a podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) govore da je u prvom polugodištu 2020. u Hrvatskoj prodano 1.452 nova stana, od čega 713 u Zagrebu i 739 u drugim naseljima.
Pad cijena zamijećen je na nekretninama koje su prije pandemije bile precijenjene i za koje su bile postavljene nerealno visoke cijene, a uočavaju se i razlike u cijenama pojedinih nekretnina, ovisno o kvaliteti gradnje i lokaciji.
Prema podacima DZS-a, prosječna cijena kvadratnog metra novoga stana u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2020. godine iznosila je 12.824 kune, što je 5,6 posto više nego u istom razdoblju 2019. godine. Pritom se prosječna cijena kvadratnog metra novog stana u Zagrebu vratila na razine iz 2008. i prve polovice 2009. i iznosila je 14.299 kuna. To je čak 15,3 posto više, odnosno približno tisuću kuna skuplje nego što su se zagrebački novi kvadrati prodavali u istom razdoblju 2019. godine.
S druge strane, u ostatku Hrvatske cijene su na godišnjoj razini pale oko četiri posto na prosječnih 11.263 kune po kvadratu.
Na veliki skok cijena novih stanova u Zagrebu znatan utjecaj imao je i državni program subvencioniranja kamata jer većina korisnika subvencija živi i radi u glavnom gradu. Oni su svakako bitno utjecali na pozitivan pomak i na stabilnost tržišta i cijena. Pojedine banke spustile su kamatne stope u aktualnom natječaju na oko dva posto. Zbog povijesno niskih kamata na kredite, ali i štednju, što ulaganje u nekretnine čini dobrom investicijom i u ovim okolnostima, ova kriza kako se sada čini neće dovesti do ozbiljnih potresa na tržištu kao prošla.
No, stručnjaci ukazuju i na činjenicu da će se pravi utjecaji spomenutih okolnosti tek vidjeti. Tako Maruška Vizek, stručnjakinja Ekonomskog instituta Zagreb za nekretnine, ističe da je tržište nekretnina „inertno i plitko te se, unatoč potresu i pandemiji, na njega sporo prelijevaju tekuća zbivanja pa zna reagirati i s tri do četiri godine zaostatka na neki događaj“.
