Tržište nekretnina ostaje stabilno, a potražnja je i dalje veća od ponude
Pandemija bolesti Covid-19, potresi, kao niti pad BDP-a nisu utjecali na tržište nekretnina u Hrvatskoj koje je, jednako kao i građevinski sektor, unatoč svim navedenim nedaćama ostalo stabilno.
Građevinski sektor, naime, jedna je od rijetkih djelatnosti na koje aktualna kriza nije ostavila značajniji negativan utjecaj. Gradilišta u Hrvatskoj nisu zatvarana zbog pandemije te i dalje bilježimo snažnije godišnje stope rasta obujma građevinskih radova u odnosu na prosjek Europske unije. Kako pokazuju podaci Eurostata, dok radovi u EU posljednjih mjeseci u prosjeku padaju 2,7 posto, Hrvatska na godišnjoj razini bilježi rast broja građevinskih radova od čak pet posto, pri čemu dominira izgradnja upravo novih stambenih nekretnina.
Kupci se nadmeću za stanove
No, iako je obujam građevinskih radova u Hrvatskoj nastavio rasti, potražnja za nekretninama i dalje je veća od ponude. Dapače, u nekim je slučajevima potražnja za stanovima toliko velika da se umjesto klasične prodaje rade aukcije, odnosno kupci se nadmeću tko će ponuditi veću cijenu kako bi došao do željene nekretnine. Cijena viša od one početne uglavnom je rezultat tog nadmetanja.
Naime, premda su mnogi prije godinu dana očekivali da bi pandemija koronavirusa mogla zaustaviti ili preokrenuti višegodišnji trenda rasta cijena stambenih kvadrata, to se ipak nije dogodilo. Cijene novih kvadrata od 2015. do kraja 2020. godine su, prema Državnom zavodu za statistiku, rasle deset posto u prosjeku, dok su postojeće nekretnine poskupjele za trećinu. Preciznije, cijene u gradu Zagrebu su u posljednjih pet godina porasle 41 posto, na Jadranu 27 posto, a u ostatku zemlje kvadrat stana ili kuće u prosjeku je bio viši za 13 posto. Prošle se godine očekivao pad cijena, no umjesto njega, došao je neočekivani blagi rast. Prosječna cijena novoizgrađenih stanova u Hrvatskoj je u drugom dijelu 2020. porasla za 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2019., a u metropoli je ta razlika i izraženija s 5,5-postotnim porastom. Djelomični “krivci” za to su APN-ove subvencije te niske kamatne stope na stambene kredite.
Faktori koji utječu na rast cijena
Državnim programom poticane stanogradnje dosad je prodano otprilike 17,5 tisuća stanova, a država je za to izdvojila 1,2 milijarde kuna. Takav oblik subvencije svoj nastavak planira do kraja 2023. godine. Usto, treba imati na umu da su u posljednjih godinu dana depoziti u bankama porasli za preko 20 milijardi kuna te da su kamate na štednju rekordno niske pri čemu ljudi nemaju prinos na štednju. No, veoma su niske i kamate na stambene kredite, a za razliku od štednje, stanovi mogu imati prinos na najamninu te su cijene vrlo stabilne s dugoročnim trendom rasta. Stoga mnogi kupnju stana vide kao investiciju.
Analitičari RBA očekuju i nastavak povoljnih kretanja u segmentu stanogradnje, a hrvatsko tržište nekretnina, dugoročno gledano ima uzlazan trend, usprkos lošim demografskim pokazateljima, odnosno smanjenju broja stanovnika. Visoka razina likvidnosti u okruženju niskih kamatnih stopa, naime, u nedostatku alternativnih prilika za ulaganje, čini kupnju dodatne nekretnine poželjnom investicijom. Stoga, unatoč koroni i negativnom pritisku na cijenu po BDP-u, faktori koji utječu na rast cijena ipak su snažniji od onih sa suprotnim utjecajem.
