Godina 2020. bila je sve samo ne ono što smo očekivali i htjeli da bude, a sve loše što je donijela rezultiralo je i financijskom krizom. Stoga se očekivao pad potražnje za nekretninama i time korekcija cijena na tržištu. No, krah tržišta nije se dogodio, a iako je još uvijek prerano za predviđanja, stručnjaci ga ne očekuju niti u novoj godini.

Proteklih smo godina, naime, svjedočili porastu cijena nekretnina, a neki su unazad tri godine bili uvjereni da predstoji još jedna kriza te su čekali kolaps cijena. No on se, zasad, nije dogodilo. U 2020. bila su dva kruga kupnje stanova preko APN-a što je utjecalo i na porast kupnje pomoću kredita. Za razliku od godine ranije, kada se otprilike polovina stanova kupovala pomoću kredita, u 2020. to je naraslo na oko 65 posto. Dio ljudi je zbog niskih kamata na štednju preusmjerio štednju u kupnju nekretnine. Naime, ljudi znaju da je sigurnije uložiti u nekretninu nego držati novac, a i kamate na kredite su jako niske. Svi više vremena provodimo u svojim domovima, a mnogi kupci ne čekaju da se stvari vrate na „staro normalno“, već se prilagođavaju novonastaloj situaciji i ulaganje u nekretnine i dalje smatraju isplativom investicijom, a očekuje se da se taj trend neće promijeniti niti u 2021. godini. Tako da ovo zapravo i nije loše vrijeme za ulaganje u nekretnine i najbolje bi bilo kupiti nekretninu u onom trenutku kada kupac nađe nekretninu koja odgovara većini njegovih kriterija i u skladu s njegovim financijskim mogućnostima jer i ako padnu cijene, kamate će porasti.

Prema analizama, proteklih godina rast BDP-a paralelno je pratio i porast cijena nekretnina sa zakašnjenjem od jednog do dva kvartala. U 2019. godini dosegli smo BDP i cijene nekretnina onakve kakvi su bili 2008. godine. Premda je očigledno da je rast zaustavljen dolaskom koronakrize, već se predviđa da će u 2021. BDP porasti (u odnosu na 2020.), tako da opet stagnacija na tržištu neće biti dovoljna za velike korekcije cijena.

Osim korekcije cijena, mnogi su predviđali i povećanu potražnju za nekretninama izvan grada, no to će se u 2021. godini dogoditi samo u slučaju ponovnog vraćanja valova zaraze. U tom slučaju, ljudima će se vjerojatno početi mijenjati percepcija života u gradu. Zbog primoranosti bivanja u svojim domovima, suočeni su s ograničenjima poput nedostatka balkona, manjka prostora i sl. No, kvalitetne nekretnine u centru grada čak će i u tom slučaju i dalje zadržati svoju cijenu, kao što je bilo i u 2020.

Realizirane cijene lani su bile iste kao godinu ranije, a osim što nije došlo do značajnije korekcije cijena, u 2020. nije došlo ni do osjetnijeg pada potražnje. Pad aktivnosti na zagrebačkom području procjenjuje se na oko 10 posto, a duž obale 30 do 40 posto. To je zato što su stranci značajni kupci nekretnina pogotovo na Jadranu, a njima je u prošloj godine bilo otežano ili gotovo nemoguće doći razgledati nekretnine te su zasad odgodili kupnju. Odnosno, ako neće biti novih valova zaraze, a pretpostavlja se da ih dolaskom cjepiva uistinu neće biti, te će odgođene kupovine u 2021. biti realizirane. S druge strane, domaći kupci nisu smanjili interes, a očekuje se da će rastom BDP-a u ovoj godini i on rasti. Najveći je interes za novogradnjom te se u pravilu stanovi prodaju i prije završetka zgrade.

Rast građevinskog sektora

Analitičari RBA, koji predviđaju početak oporavka gospodarstva u 2021. godini, ističu kako će građevinski sektor biti jedna od djelatnosti na koje aktualna kriza uzrokovana pandemijom COVID-19 neće imati značajniji negativan utjecaj. Očekuju nastavak povoljnih kretanja u segmentu stanogradnje. Visoka razina likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa, a uzimajući u obzir izražen rentijerski mentalitet, u nedostatku alternativnih prilika za ulaganje kupnja dodatne nekretnine kod određenog dijela stanovništva čini se poželjnom investicijom.

Usto, ne treba izostaviti ni pozitivna očekivanja doprinosa obnove Grada Zagreba rastu aktivnosti na tržištu nekretnina, ali i građevinskog sektora u cjelini. Osim izravnih učinaka na rast aktivnosti u građevinskom sektoru, obnova Grada Zagreba utjecat će na rast aktivnosti u nizu drugih sektora.

• Share
• Tweet